VIRTUALNI KONGRES PO PRVI PUTA NA SVEUČILIŠTU U MOSTARU
Studenti Farmaceutskog fakulteta SUM preko svoje matične organizacije Studentskog zbora Farmaceutskog fakulteta (SAFPUM) po prvi puta u povijesti Sveučilišta u Mostaru, organiziraju virtualni farmaceutski kongres. Osim toga, ovo je prema našim saznanjima i prvi virtualni kongres u Bosni i Hercegovini! Zbog trenutne situacije s pandemijom uzrokovanom SARS-CoV-2 virusom, mladi studenti pronašli su rješenje kako zaobići pandemiju i napraviti iskorak u organizaciji kongresa, uz pomoć suvremenih pomagala. A upravo će i virusi biti jedna od zanimljivih tema ovog skupa. Zajedno sa svojim kolegama iz Slovenije (ŠSSFD) i Hrvatske (CPSA), studenti Farmaceutskog fakulteta u Mostaru sudjeluju u međunarodnom projektu EuRO Sub Regions project, pri Međunarodnoj udruzi studenata farmacije (engl. International Pharmaceutical Students' Federation, IPSF). Ovaj kongres pod nazivom (R)evolution of Microbes – (R)evolucija mikroba, a obradit će različite teme iz područja farmaceutskih znanosti, mikrobiologije i virusologije, s interdisciplinarnog motrišta. Kongres se održava s međunarodnim sudjelovanjem, pri čemu će doprinos dati i djelatnici SUM-a. Međunarodni kongres će započeti 8. svibnja 2020. godine, u 9.15 sati, a pristupiti mu možete putem poveznice koja će biti prikazana na službenim stranicama Studentskog zbora Farmaceutskog fakulteta:
https://www.facebook.com/events/322508975397128
Pozivamo Vas ovim putem da pratite sve obavijesti vezano za prijavu i prisustvovanje kongresu, budući da će broj mjesta biti ograničen.
Sudjelovanje je besplatno, te pozivamo sve zainteresirane da prate prvi virtualni kongres studenata farmacije!
KAKO SE NOSITI SA STRESOM ZA VRIJEME PANDEMIJE COVID-19
Prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med.
Pandemija koronavirusom za veliku većinu osoba predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje čitave populacije. Ugroženo je i zdravlje osoba koje sudjeluju u liječenju zaraženih osoba. Stanje nepovoljnog odgovora na teški stres pogoduje pojavi duševnih i tjelesnih bolesti i značajno otežava socijalno funkcioniranje. Stoga je nužno uključiti psihosocijalnu podršku i brigu za duševno zdravlje u zajedničku prevenciju i kontrolu epidemiološke situacije od samih početaka epidemije/pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u siječnju 2020.g. proglasila izbijanje nove koronavirusne bolesti javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja, a u ožujku 2020.g. dala procjenu da se COVID-19 može okarakterizirati kao pandemija.
Slušanje, čitanje i gledanje vijesti o širenju korona virusa može dovesti do toga da se osjećamo anksiozno, tjeskobno, neraspoloženo i da ispoljavamo znakove stresa. Važno je znati da su znaci stresa normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerovatnoća da će biti izraženiji u osoba koji se nalaze u izolaciji i čiji najbliži se nalaze u gradovima ili zemljama koji su direktno pogođeni bržim širenjem epidemije. Pandemija COVID-19 može izazvati snažne stresogene reakcije za sve osobe, a neke osobe mogu razviti izraženije reakcije. To su: kronični bolesnici i ljudi starije životne dobi; djeca i adolescenti; osobe koje sudjeluju u radu s oboljelima od COVID-19, poput liječnika i drugog zdravstvenog osoblja; osobe koje boluju od duševnih poremećaja.
Kako prepoznati znakove stresa?
Reakcija na stres mogu biti različite, a najčešči simptomi su:
• Emocionalne reakcije: visoka razina zabrinutosti i straha za osobno i obiteljsko zdravlje, neraspoloženost, pesimizam (pojačana razdražljivost s izlivima bijesa i čestim svađama; nemogućnost opuštanja; plačljivost; pretjerana briga; potreba za osamljivanjem na duže vrijeme; okrivljavanje drugih za sve; poteškoće u komunikaciji ili slušanju drugoga tokom razgovora; poteškoće s pružanjem ili prihvatanjem pomoći;
nemogućnost da osjetimo zadovoljstvo, ugodu ili da se zabavimo; osjećanje junaštva, euforije ili neranjivosti; odsustvo brige za bilo čim; osjećanje tuge, krivnje i sl.).
• Kognitivne reakcije: poteškoće s pamćenjem; zaboravnost, zbunjenost; smetnje koncentracije; poteškoće u donošenju odluka i dr.
• Tjelesne reakcije: bolovi u stomaku ili proliv; glavobolje ili druge vrste bolova; učestalije mokrenje; pojačano znojenje, osjećaj zimice; drhtanje ili trzanje mišića; plašljivost – trzanje na svaki zvuk
• Poteškoće u spavanju i uzimanju hrane (nesanica; smanjen ili povećan apetit)
• Pogoršanje kroničnih zdravstvenih smetnji
• Povećana uporaba alkoholnih pića i drugih psihoaktivnih tvari.
Kako pomoći sami sebi?
• Brinuti se o sebi – čuvajte svoje zdravlje. Upražnjavati prikladnu tjelovježbu, pozitivno misliti, raditi vježbe dubokog disanja, meditaciju, molitvu i sl. Zdravo se hraniti, uzimati uravnotežene obroke, piti dovoljno vode, izbjegavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića i drugih sredstva ovisnost (duhan, kava…), osigurati dovoljno sna i odmora.
• Relaksirati se i pokušati se baviti aktivnostima koja Vas čine raspoloženima i zadovoljnima. Više vremena posvetite hobijima ili drugim kreativnim tehnikama: (pisanje, crtanje, pjevanje, smijeh i sl.).
• Razgovarati s članovima obitelji i prijateljima o osjećaju zabrinutosti ili onome što Vas u nekom trenutku muči.
• Raditi pauze u gledanju, čitanju, slušanju, sudjelovanju na društvenim mrežama o epidemiji COVID-19. Pratiti samo provjerene izvore informacija (krizni štabovi, ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, SZO, stručnjaci i pružaoci zdravstvenih usluga). Ograničiti priliv novih informacija jer kontinuirano izlaganje i praćenje vijesti o epidemiji je samo po sebi uznemirujuće i povećva anksioznost i brigu.
Kada zatražiti stručnu pomoć?
Ukoliko su znaci stresa naglašeno prisutni nekoliko dana ili kontinuirano dva tri tjedna zatražite psihološku pomoć. To mogu biti centri za mentalno zdravlje i druge psihijatrijske ordinacije, udruženja psihologa i psihoterapeuta, nevladine organizacije koje pružaju psihosocijalnu pomoć i podršku i sl. Većina ovih ustanova i organizacija pruža psihološku pomoć putem telefona, skype-a, viber-a i drugih online i mobilnih aplikacija, kao i društvenih mreža. Ukoliko Vas razina stresa i zabrinutosti značajno ometa u svakodnevici nekoliko dana zaredom, javite se Vašem nadležnom liječniku!
OBRAĆANJE DEKANICE PROF. DR. SC. MONIKE TOMIĆ STUDENTIMA FARMACEUTSKOG FAKULTETA
Dragi studenti,
u ovim teškim i neizvjesnim vremenima osjećam potrebu podijeliti sa svima vama nekoliko stajališta u nadi da ćemo uskoro opet moći komunicirati uobičajenim putem. Svi već znate da je bilo kakav oblik kontakt nastave u Bosni i Hercegovini prekinut na osnovnoj, srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini, po uzoru na ostale zemlje pogođene pandemijom bolesti COVID-19 uzrokovane SARS-CoV-2 virusom. Ipak, imamo tu sreću da smo zakoračili u doba digitalizacije i da je Sveučilište u Mostaru svim studentima omogućilo online nastavu putem sustava za e-učenje. Budimo svi skupa zahvalni na toj mogućnosti i dovoljno mudri da iskoristimo sve blagodati koje nam ona pruža. U isto vrijeme vas molim za strpljenje i razumijevanje u problematičnim trenutcima. Molim vas da ovo vrijeme iskoristite na najbolji mogući način; za puno učenja, obiteljske trenutke i osobni razvoj. Pripremajte gradivo i vrijedno radite da budete spremni u trenutku kad se to od vas bude zahtijevalo. Na ovom ste fakultetu s jednom svrhom – postati farmaceut, vrijedan zdravstveni radnik i nezaobilazan stup zdravstvene zaštite. Kao od budućih zdravstvenih djelatnika, od vas se očekuje maksimalno pridržavanje uputa o društvenoj izolaciji i higijeni. Štoviše, očekuje se da budete primjer ostalim građanima i da im upućujete primjerene savjete. Štitite vaše starije i ugrožene skupine, ponašajte se odgovorno i prema postulatu primum non nocere (prvo, ne škoditi).
Osvrnite se na svijet oko sebe. Preko noći smo se okrenuli sebi, svojim bližnjima i zdravlju, a zaboravili smo na neke druge probleme. Oči svijeta uprte su u vaše kolege koji vrijedno rade na cjepivu ili farmakoterapijskom rješenju za ovaj globalni problem. Iz ovoga možemo naučiti jednu važnu lekciju – znanje uvijek ispliva na površinu. Vaš vrijedni trud i rad će kad-tad isplivati na površinu i uvijek će biti nešto što ljudi cijene i trebaju. Stoga ozbiljno uzmite ove trenutke, budite odgovorni u vašim obrazovanju, jer će od njega sutra ovisiti ljudski životi.
Ovo je teška situacija za sve nas, za društvo, ekonomiju i državu. Ali je ovo situacija koju možemo prebroditi i koju hoćemo prebroditi samo ako smo zajedno. Iskoristite svo svoje iskustvo i znanje da pomognete svojoj zajednici i da idemo malim koracima naprijed. Proljeće je znak buđenja i nove nade za sve. Iako odvojeni, zajedno smo u ovim trenutcima. I zajedno idemo u susret boljim danima. Oni sigurno dolaze.
DEKANICA
dr. sc. Monika Tomić, red. prof.
Predavanje na temu “Cijepljenje u cilju prevencije karcinoma grlića maternice”
Farmaceutski fakultet u suradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar organizira predavanje na temu "Cijepljenje u cilju prevencije karcinoma grlića maternice" u petak 13.3.2020. godine s početkom u 11.00 sati u amfiteatru Građevinskog fakulteta.
Svi zainteresirani moći će se informirati o pitanjima kao što su: Što je glavni uzročnik raka grlića maternice? Tko najčešće obolijeva od raka grlića maternice? Što je HPV? Što je HPV cjepivo? kao i o ostalima. Predavanja i odgovore na vaša pitanje dati će stručnjaci iz ovog područja.
